Sekretarijat za finansije Glavnog grada, u kojem je gradonačelnik Slavoljub Migo Stijepović, ima oročeni depozit kod Prve banke, u kojoj je najveći akcionar premijerov brat Aco Đukanović u iznosu od 4,2 miliona eura.
Radi se o oročenom depozitu koji je prenijet iz prethodne, 2015. godine, na koji Prva banka zaračunava kamatu na štednju u iznosu od 0,6 odsto, prema podacima iz dokumenta koji objavljuje „Dan”. Međutim, kamate na štednju su kod drugih banaka značajno veće.
Prema informacijama „Dana” kamate na štednju kod banaka koje posluju u Crnoj Gori, za pravna lica koja deponuju milionske iznose kreću se između 0,8 i 1,5 odsto, na period ročnosti od godinu, a kod nekoliko domaćih banaka može se dobiti i znatno veća kamata čak između dva i tri odsto.
Iz NLB Montenegro banke kazali su „Danu” da se kamate na depozite koji prelaze milion u slučaju da su oročeni na godinu kreću od jedan do 1,2 odsto, dok je kamata na period ročnosti od dvije godine 1,4 odsto.
Prema podacima sa sajta Prve banke, kamata od 0,6 odsto obračunava se na depozite pravnih lica koji su oročeni na tri mjeseca, dok za oročenja preko roka od 36 mjeseci ili iznosa od preko 100.000 eura, kamatna stopa, kako je navedeno, može biti drugačija od onih koje su navedene i biće ugovarana za svaki konkretni slučaj.
Glavni finansijski tokovi Glavnog grada, prema pouzdanim informacijama, idu preko Sosijete Ženeral banke, dok preko Prve banke gotovo da nema prometa. Glavni grad je, kako saznaje „Dan” izabrao Prvu banku za deponovanje štednje, bez prethodno sprovedene procedure izbora najbolje ponude za oročene depozite, odnosno bez prethodnog pregovaranja sa bankama o tome koja će dati najbolju ponudu. Dodatno, zbog toga što Glavni grad nema promet preko Prve banke, niti zaposleni mogu da ostvare benefite, poput dobijanja kredita, jer čak 90 odsto zaposlenih u Glavnom gradu zaradu prima preko Sosijete Ženeral banke.
- Kamatna stopa na oročene depozite pravnih lica za iznos preko 500. 000 eura je predmet dogovora između banke i klijenta. Ukoliko fizičko lice želi da deponuje preko 100. 000 eura, banka će takođe razmotriti zahtjev klijenta i dogovoriti kamatnu stopu prihvatljivu za obje strane – kazali su „Danu” iz Sosijete ženeral banke Montenegro.
Višak u gradskoj kasi se u periodu vladavine Stijepovića popeo se na blizu deset miliona eura, zbog neulaganja u kapitalne projekte.
U završnom računu budžeta Glavnog grada za 2015. godinu naznačeno je da se razlika između prenijetih sredstva iz 2014. godine, ostvarenih primitaka i izdataka u iznosu od 9,97 miliona eura prenosi kao početni depozit budžeta Glavnog grada za 2016. godinu. Za kapitalne izdatke u 2015. bilo je planirano 19,43 miliona i od toga iznosa potrošeno je 15,23 miliona eura. Za lokalnu infrastrukturu utrošeno je 11,46 miliona, za građevinske objekte 1,61 milion, a za opremu 1,49 miliona, dok su izdaci za investiciono održavanje iznosili 66,29 miliona eura. Ušteda je u najvećoj mjeri, osim neulaganja u projekte, ostvarena i zbog toga što nije došlo do eksproprijacije zemljišta, po kom osnovu su trebali da budu isplećeni vlasnici.
Stijepović je u obrazloženju završnog računa budžeta Glavnog grada za prošlu godinu odgovornost za kapitalne objekte direktno usmjerio na državu. On je obrazložio da su problemi usklađivanje Pravilnika koji definišu nadležnosti i funkcionisanje komisije za procjenu vrijednosti državne imovine. Zbog toga se, po njegovim riječima, kasnilo sa procjenom imovine koja je trebala da bude eksproprijisana za realizaciju kapitalnih objekata, dok se drugi problem odnosi na javne nabavke, odnosno tenderske procedure, u kojima se zbog žalbi učesnika u tom procesu, odlaže donošenje odluka.
Gradska vlast koju vodi Stijepović od oktobra 2014. godine najviše ulaže u sitnu komunalnu infrastrukturu, obnavljaju stare puteve, igrališta, rasvjetu, klubove penzionera, dok na drugoj strani Grad nije dobio, niti je u izgledu da će uskoro dobiti, najznačajniji objekat komunalne infrastrukture-postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koji je vrijedan više desetina miliona eura. Podgorica nema ni zgradu gradskog pozorišta, nije završena rekonstrukcija ulica: Iva Andrića, Beogradske, prve faze ulica Veliše Mugoše... Nema ništa od rekonstrukcije raskrsnice Veljka Vlahovića i Pera Ćetkovića, Zmaj Jovine, Puta Radomira Ivanovića,Ulice Veljka Vlahovića kao ni druge faze Ulice Miladina Popovića. U partnerstvu sa državom gdje je Glavni grad suinvestitor nije ulagano ni u gradnju vrtića na Starom aerodromu i u GO Tuzi, treće faze obilaznice u Zeti, od skretanja za aerodrom do Mojanovića, pijace u Tuzima, srednje škole u Zeti.
J.V.
Štedi i Milova firma
Firma „Kapital invest”, čiji je osnivač premijer Milo Đukanović plasirala je preko milion eura kao oročeni depozit u Prvoj banci. Đukanović je u toj firmi upravljačka prava prenio na Radislava Jovovića.
Revizor KPMG sastavio je listu oročenih depozita, na kojoj su „Kapital invest”, Elektroprivreda, Radio-difuzni centar i „Montenegropromet” iz Budve.